NaslovnaLekariSaveti lekaraAkademik prof.dr Goran Stanković: Osnova uspešnog lečenja infarkta miokarda je da se...

Akademik prof.dr Goran Stanković: Osnova uspešnog lečenja infarkta miokarda je da se brzo otpuši krvni sud

INFARKT miokarda u Srbiji godišnje doživi između 15.000 i 18.000 stanovnika. Između ta dva broja “klackamo” se iz godine u godinu već pola decenije, pokazuju podaci Instituta za javno zdravlje “Dr Milan Jovanović Batut”, i nikako da se odlepimo sa trećeg mesta u svetu po mortalitetu od kardiovaskularnih bolesti, koji je veći samo u Rusiji i Ukrajini.

Baš zbog velike učestalosti srčanog udara i potrebe za brzom terapijskom reakcijom, lečenje infarkta miokarda predstavlja izazov, kako za kardiologe, tako i za ceo zdravstveni sistem, ističe u intervjuju za “Novosti” akademik profesor dr Goran Stanković, direktor Klinike za kardiologiju Kliničkog centra Srbije.

* Šta je poslednjih godina učinjeno u akutnom zbrinjavanju pacijenata sa ovom patologijom i kako danas izgleda terapija infarkta miokarda?

– Osnova uspešnog lečenja infarkta miokarda je brzo uklanjanje tromba iz zapušenog krvnog suda i time omogućavanje nesmetanog protoka krvi do srčanog mišića. Ovaj efekat se može postići ubrizgavanjem lekova u venu koji otapaju tromb, ili direktnom intervencijom na arterijama srca u sali za kateterizaciju. Ukoliko je sala za kateterizaciju dostupna unutar dva sata od javljanja lekaru, prednost ima interventno lečenje. U slučaju veće udaljenosti od sale za kateterizaciju preporučuje se ubrizgavanje trombolitičkih lekova u venu. Dakle, širenjem mreže sala za kateterizaciju u Srbiji povećava se i broj pacijenata sa infarktom miokarda kojima je dostupno pravovremeno interventno lečenje.

KONTROLA PRITISKA I ŠEĆERA * Kako se može prevenirati ponovljeni infarkt miokarda?
– Važno je da oboleli redovno uzimaju propisane lekove za regulisanje krvnog pritiska, šećera i masnoća u krvi, kao i da posećuju svog kardiologa na unapred zakazanim kontrolama, ili u slučaju novonastalih tegoba. Takođe, potrebno je da prestanu da puše i da koriguju način ishrane sa ciljem smanjenja unosa masnoća i usvoje redovni program fizičke aktivnosti, bar tri puta nedeljno po 30 minuta. Intenzitet fizičke aktivnosti zavisiće od stepena oporavka nakon preležanog srčanog udara.

* Koliko su pacijentima u Srbiji dostupni savremeni lekovi?

– Lečenje bolesnika sa akutnim infarktom miokarda u Srbiji se odvija u skladu sa preporukama Evropskog udruženja kardiologa. U cilju daljeg napretka potrebno je stvaranje jedinstvnih regionalnih mreža sala za kateterizaciju, koje su prilagođene regionalnim osobenostima, kao što je putna i bolnička infrastruktura.

* Da li smo uvođenjem novih terapija i interventnih procedura uspeli dapovećamo preživljavanje infarkta miokarda, i smanjimo posledice?

– Povećanjem dostupnosti interventnog lečenja za pacijente sa akutnim infarktom miokarda u prethodnim godinama, došlo je do smanjenja smrtnosti i dugoročnih komplikacija, kao što je pojava srčane slabosti. Dalji koraci usmereni su ka podizanju javne svesti o neophodnosti brze reakcije u slučaju pojave bola u grudima. Pacijenti ne bi trebalo da čekaju duže od pet, eventualno 10 minuta pre nego što kontaktiraju sa službom hitne medicinske pomoći, dok je u Srbiji ovaj vremenski period u proseku duži i od 30 minuta.

* Imamo li dovoljno centara i koji su aktuelni problemi u zbrinjavanju pacijenata sa infarktom?

– Iako je poželjno da na raspolaganju imamo veći broj sala za kateterizaciju, jednako je važno da radimo na unapređenju organizacije postojećih resursa, a u skladu sa objavljenim iskustvima drugih evropskih država. Naučno je dokazano da regionalno povezivanje sala za kateterizaciju u jedinstvenu mrežu dovodi do smanjenja smrtnosti kod pacijenata sa infarktom miokarda. Obrazovanje jedinstvenog sistema interventnog lečenja na nivou Beograda značajno bi poboljšalo naše rezultate. Bečki model se čini primenjiv i u našim uslovima, s obzirom na sličnu populaciju i broj dostupnih sala za kateterizaciju.

RIZIK OD NOVOG UDARA * Koliki je rizik od ponovljenog infarkta?
– Potrebno je da oboleli znaju da i nakon preležanog infarkta miokarda lečenog interventnim putem, uvek postoji rizik od pojave novog infarkta, koji nastaje usled stvaranja tromba u nekom drugom segmentu srčane arterije ili na mestu prethodno ugrađenog stenta. Rizik od stvaranja tromba unutar prethodno ugrađenog stenta, i time ponovnog nastanka srčanog udara, kreće se od jedan do dva odsto na godinu dana.

* Kako je organizovana služba za infarkte miokarda u Kliničkom centruSrbije?

-Lečenje pacijenata sa akutnim infarktom miokarda u Kliničkom centru Srbije se odvija kroz saradnju sale za kateterizaciju sa koronarnom jedinicom Urgentnog centra i Gradskim zavodom za hitnu medicinsku pomoć. U našoj sali se godišnje obavi između 1.000 i 1.200 interventnih procedura kod pacijenata sa akutnim infarktom miokarda, što nas svrstava među najveće centre u Evropi. Da bi se održao visok kvalitet rada potrebno je da pored unapređivanja infrastrukture, proširimo postojeći kadar i investiramo i u edukaciju naših sestara i lekara.

* Na koji način i pojačanjem kojih resursa bismo uspeli da smanjimoporaznu statistiku obolevanja i umiranja od bolesti srca, pa i iinfarkta?

– Jedan od načina da se lečenje kardiovaskularnih oboljenja podigne na viši nivo je kroz učestvovanje u naučno-istraživačkim projektima sa kolegama iz vodećih svetskih institucija, čime se našim bolesnicima omogućava pristup savremenim terapijskim protokolima. Kao izraz dugogodišnje saradnje, na međunarodnom skupu interventnih kardiologa koji se održava 9. i 10. septembra ove godine u Beogradu, pored poznatih imena svetske interventne kardiologije iz Japana, Kine, Španije, Nemačke, Danske i Francuske, učestvovaće i budući predsednik Evropskog udruženja interventnih kardiologa, profesor Andreas Baumbah. Ovim skupom želimo da Beograd i Srbiju postavimo na mapu značajnih istraživačkih centara u veoma dinamičnoj oblasti interventnog lečenja kardiovaskularnih oboljenja.

Izvor;novosti.rs

Poslednji tekstovi