Sinuzitis je uglavnom bolest od koje pate odrasli, mada od nje mogu oboleti i deca.
Preduslovi za dobijanje sinuzitisa
Ukoliko vaše dete ima alergiju, prehladu, grip ili bakterijsku infekciju gornjih disajnih puteva ono ima preduslov da dobije sinuzitis.
Gledate televiziju Ordinacija Saveti lekara 24h
Simptomi sinuzitisa su začepljen nos, pojačana sekrecija obično zelenkaste boje, osećaj pritiska i bol u području sinusa (najčešće ujutru), umor, iscrpljenost, kašljanje i povišena temperatura. Mesto bola ukazuje koji je sinus najviše zahvaćen upalom. Bol se može manifestovati čak i u vratu, zubu, oku ili uhu. Simptomi su slični simptomima prehlade ali bolest duže traje i ima više simptoma.
Šta su sinusi i gde se nalaze?
Sinusi su šupljine koje se nalaze u kostima lica. Postoje četiri para sinusa: 1. iznad očiju, 2. na sredini jagodične kosti, ispod oka, 3. u korenu nosa, između očiju, i 4. u gornjem delu nosa, iza očiju. Svaka ova šupljina je otvorena i spojena sa nosnom šupljinom.
Unutrašnjost svih sinusa je obložena sluznicom koja je ista kao ona u nosu. S obzirom da su sinusi spojeni sa nosom svaka prehlada ili alergija koja uzrokuje upalu i otečenost sluznice nosa to isto čini i sa sluznicom u sinusima. Natečena sluznica (bilo usled alergije ili infekcije) i sluz koja se gomila u nosu ometaju protok vazduha kao i slivanje sekrecije koju normalno proizvodi sluznica u sinusima. Time se blokira otvor sinusa, sprečava se njegova ventilacija, i onemogućeno je izjednačavanje pritiska i dreniranje. Sinus se puni sa sluzi i to izaziva bol. Osim toga sinus koji je ispunjen sa sluzi koja se ne može drenirati pogodno je tle za nastanak bakterijske infekcije – odnosno sinuzitisa.
Sinuzitis se deli na akutni (koji traje kreće od 3-8 nedelja), hronični (od 3 meseca pa do više godina), i recidivirajući (nekoliko napada u toku godine).
Akutni sinuzitis – najčešće ga uzrokuju bakterije ili virusi, a mnogo ređe gljivice. Bakterije pneumokoki i streptokoki, koje su u manjem procentu prisutni na sluznici gornjih disajnih puteva kod velikog broja zdravih ljudi, najčešće uzrokuju akutni sinuzitis. Naime, kada dodje do upale i otoka sluznice otežana je ventilacija i dreniranje sinusa pa umesto da se bakterije i virusi u nosu izbacuju stalnim slivanjem sekreta one se naprotiv u nosu i sinusu zadržavaju i množe i tako se postepeno razvija infekcija i bol u vidu pritiska.
Hronični sinuzitis je obično posledica čestih akutnih upala sinusa, naročito ako upale nisu lečene. Simptomi su isti kao kod akutnog sinuzitisa, samo su blaži i duže traju, te zbog toga ga nije lako dijagnostikovati. Najčešće ga uzrokuju gram-negativne i anaerobne bakterije i gljivice. Deca koja su sklona astmi ili boluju od alergija često oboljevaju i od hroničnog sinuzitisa.
Prevencija
• što ranije započeti pravilno lečiti prehlade, grip i druge infekcije disajnog sistema,
• lečiti alergijsku bolest,
• preterano energičnim izduvavanjem nosa možete ubaciti bakterije u sinuse
• koristite u svom domu ovlaživač vazduha
• izbegavati zadimljene prostorije i zagađene sredine
• izbegavati kupanje u bazenima sa hlorisanom vodom
Kako se dijagnostikuje sinuzitis?
Teško je diajgnostikovati sinuzitis u njegovoj početnoj fazi zato što simptomi podsećaju na one kod obične prehlade (zapušen nos, slivanje sekreta niz ždrelo i malaksalost). Međutim, kod prehlade simptomi se povlače posle 5-7 dana dok simptomi kod sinuzitisa (ukoliko se ne leči) mogu da traju čitavih 3-8 nedelja. Osim toga kod sinuzitisa se često javlja bol na licu i temperatura.
Najjednostavniji način da se ustanovi da li se radi o sinuzitisu je perkusijom (lupkanjem) ili pritiskanjem u predelu sinusa. Ukoliko to izaziva bol oni su najverovatnije u infekciji. Potrebno je uraditi i Rtg paranazalnih šupljina. Daleko najpouzdaniji način dijagnostikovanja sinuzitisa je CT sinusa, odnosno magnetna rezonanca (ukoliko se sumnja na tumor ili gljivično oboljenje).
Lečenje
Lečenje je usmereno u dva pravca:
a) da se ublaže simptomi, i
b) da se leči infekcija.
Simptomi se ublažavaju kapima za nos (koji smanjuju otečenost i ne smeju se koristiti duže od 3-5 dana), fiziološkim rastvorom, inhalacijama i ovlaživačima sluznica u spreju.
U većini slučajeva infekcija ce proći i bez uzimanja lekova. Međutim, ako se uzimaju lekovi infekcija ce brže proći i daleko su manje šanse da se dobije hronični sinuzitis. Odgovarajućim antibioticima se leči sama infekcija i to u trajanju od 10-14 dana. Kod hroničnog sinuzitisa lečenje traje 3-4 nedelje.
Ukoliko lekovi ne pomažu primenjuje se operativno lečenje.
Danas se najčešće izvodi endoskopska operacija sinusa, prilikom koje se prirodni otvori sinusa povećavaju da bi se sinus bolje drenirao.
Čest uzrok čestih akutnih upala sinusa može biti treći krajnik, koji se u tom slučaju mora odstraniti. Devijacija nosne pregrade ili polip u nosu mogu takođe biti uzrok sinuzitisa (jer i oni sprečavaju ventilaciju i dreniranje sinusa) pa u tom slučaju treba operisati nosnu pregradu odnosno izvaditi polip iz nosa.
Ukoliko vam se vaše dete požali da ga boli glava u predelu čela i lica, ukoliko duže vremena ima zapušen nos ispunjen gustim sekretom, i ukoliko se oseca malaksalo, potrebno je da se odmah obratite ORL specijalisti radi odgovarajućeg lečenja.
Dr Žutic