Velika srpska slikarka Nadežda Petrović, zauvek je napustila ovaj svet 3. aprila 1915. godine. Njen život bio je ispunjen nesebičnim radom, patriotizmom i kreativnošću koja je obeležila epohu.
Nadežda Petrović je najznačajnija srpska slikarka sa početka XX veka. Iako je bila verna nacionalnim temama, njen likovni izraz je naginjao savremenim evropskim tokovima. Bila je žena ispred svog vremena, što je doprinelo tome da nije bila dobro prihvaćena od svojih savremenika, naročito u jednoj patrijarhalnoj srpskoj sredini.
Rođena je u Čačku 1873, godine u obrazovanoj i patriotski nastrojenoj porodici, koja se zalagala za preporod Srbije. Nadeždina majka Mileva (rođena Zorić) bila je sestričina Svetozara Miletića.
Nakon selidbe u Beograd, buduća slikarka završila je Višu žensku školu 1891. godine, da bi nekoliko godina kasnije nastavila usavršavanje u Minhenu u ateljeu Antona Ažbea.
Već 1900. godine Nadežda Petrović imala je prvu samostalnu izložbu u Beogradu, ali konzervativni kritičari nisu imali reči hvale za njene slike. U tom periodu beogradska štampa na impresionizam gleda sa podsmehom.
Nakon Ilindenskog ustanka 1903, Nadežda zajedno sa Delfom Ivanić i Milicom Dobri osniva humanitarno društvo „Kolo srpskih sestara“, koje je nastalo kao reakcija na Osmanski pogrom nad hrišćanima. Nadežda je sa Milicom Dobri krajem 1903. otišla u Makedoniju i Staru Srbiju da bi tamo podelila humanitarnu pomoć koju je društvo sakupilo za ranjenike.
Do 1912 godine, kada je otvorila svoju slikarsku školu, izlagala je na mnogobrojnim grupnim i samostalnim izložbama u zemlji i inostranstvu od kojih je možda najznačajnija ona na „Jesenjem salonu“ u Parizu.
Prvi balkanski rat odvojio je Nadeždu od umetnosti i ona se dobrovoljno prijavljuje na front kao bolničarka. Tokom balkanskih i Prvog svetskog rata bavila se i fotografijom, kao prva žena ratni fotograf.
Nakon Suvoborske bitke, u Valjevu je vladala opasna epidemija pegavog tifusa. Bolest je kosila sve. Krajem marta 1915. godine zaraza je zakačila i bolničarku Infektivne vojne bolnice – Nadeždu Petrović. Nakon sedam dana teške bolesti, preminula je 3. aprila u 42. godini. Dvadeset godina kasnije, njene mošti prenesene su na beogradsko Novo groblje gde i danas počiva.
Nadežda Petrović je najznačajnija srpska slikarka sa početka XX veka. Iako je bila verna nacionalnim temama, njen likovni izraz naginjao je savremenim evropskim tokovima. Uživala je da slika portrete i pejsaže, a teme iz nacionalne istorije i predela Srbije odraz su njenog patriotizma, koji je bio neodvojivi deo njene ličnosti.
Bila je znatno ispred svog vremena, u odnosu na mnoge naše umetnike, što je doprinelo tome da nije bila dobro prihvaćena od savremenika, naročito kao žena u jednoj patrijarhalnoj srpskoj sredini.
Delo Nadežde Petrović živi i danas, kroz razne manifestacije kao što je „Memorijal Nadežde Petrović“ koji se održava u njenoj Galeriji u Čačku, a njen lik se nalazi i na novčanici od 200 dinara.
Izvor: prva.rs