NaslovnaPsihologijaZabavaRecite „da“ životu i videćete kako život iznenada počinje da radi za,...

Recite „da“ životu i videćete kako život iznenada počinje da radi za, a ne protiv vas

U današnje vreme, većina ljudi je pod stresom. Brz tempo života, ekonomski problemi i brige vezane za budućnost svakodnevnica su velikog broja pojedinaca. U nedavnom istraživanju sprovedenom u Velikoj Britaniji, 86 procenata ispitanika se složilo „da bi ljudi bili dosta zadovoljniji i zdraviji kada bi znali na koji način da uspore tempo života i žive u trenutku, odnosno sadašnjosti“.

Imajući to u vidu, onda nije iznenađujuć podatak da je puna svesnost (eng. mindfulness) veoma brzo postala predmet razmatranja brojnih popularnih časopisa i da je jedna od tehnika komplementarne medicine koja se sprovodi u bolnicama i klinikama širom sveta. Šta je zapravo puna svesnost?

Puna svesnost definiše se kao aktivnost koja uključuje um i telo. Zasnovana je na drevnim tehnikama meditacije iz Zen budizma, koje je popularizovao Džon Kabat-Zin, istraživač na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Masačusetsu. Kako navodi Kabat-Zin, puna svesnost je unutrašnji potencijal koji svi već posedujemo. Ideja je da se ovaj potencijal usmeri u promenu našeg odnosa prema stresu, emocijama, bolu i bolesti. I zaista, kontrolisane istraživačke studije pokazuju da intervencije zasnovane na punoj svesnosti mogu efikasno da umanje simptome kod osoba sa hroničnim bolovima, depresijom, anksioznim poremećajima, zloupotrebom psihoaktivnih supstanci, kompulzivnim prejedanjem i mnogim drugim zdravstvenim stanjima. Takođe, intervencije zasnovane na punoj svesnosti imaju uticaj na sivu masu u mozgu, kao i na reaktivnost emocionalnih stimulusa na načine koji omogućavaju veću svesnost prilikom doživljavanja emocija.

Dok većina ljudi smatra da je puna svesnost dobra stvar, drugi su zbunjeni oko toga šta je u stvari puna svesnost. Da li ona uključuje čišćenje mozga od misli, da li izaziva stanje relaksiranosti ili podrazumeva stanje transa? Da li je potrebno da odete u indijski hram i da se povučete iz sveta kojim gospodare materijalne vrednosti kako biste uspešno praktikovali punu svesnost? Da li je to vrsta religije ili kulta i da li je potencijalno opasna? Zapravo, nijedna od navedenih stavki nije tačna.

U nastavku teksta opisaćemo nekoliko ključnih koncepata koji mogu da budu od pomoći u objašnjavanju šta znači imati stav sa punom svesnošću prema životu.

  • Fokus na sadašnji trenutak. Kada se misli izgube u razmišljanju o prošlosti ili u brizi o budućnosti, možete ih vratiti na ono šta doživljavate upravo sada. Pokušajte da ostanete otvoreni za to kako se stvari odvijaju u sadašnjem trenutku, a ne da imate unapred stvorene ideje o tome na koji način će se stvari desiti ili na koji način bi trebalo da se dese.

  • Biti potpuno prisutan u sadašnjosti. To znači da ste u svakodnevnom životu svesni svega što doživljavate u sadašnjem trenutku – ovde i sada. Šta osećate u svom telu? Šta vidite, čujete, radite – upravo sada?

  • Otvorenost prema iskustvu. Umesto da se plašite i umanjujete svoja osećanja i iskustva jer mislite da ne možete da se nosite sa njima, sa radoznalošću prihvatite bilo koju misao i emociju koja se spontano javi, imajući u vidu da su one samo senzacije u trenutku i da sledeći trenutak može biti drugačiji. Vi kreirate mentalni prostor koji sadrži ove misli i osećanja. Postanite svesni svog iskustva kao toka senzacija, misli i osećanja i posmatrajte kako se spontano menjaju tokom vremena.

  • Ne osuđujte. To znači da ne kategorišete svoje misli i osećanja kao dobra ili loša, da ne pokušavate da ih promenite i da nemate potrebu da utičete na njih. Sva osećanja imaju svoju ulogu: na primer, da vas zaštite od opasnosti ili otvore ka ljubavi. Iz pozicije pune svesnosti, posmatrajte i prihvatite šta god se javi u svesti. Stav u kome ne osuđujete proširite na druge ljude i stvari.

  • Prihvatanje stvari onakvim kakve jesu. Ne morate da menjate realnost kako bi se uklopila u vašu zamisao u vezi sa tim kakve bi stvari trebalo da budu, da se osećate kao žrtva ili da budete potišteni zbog nepravednosti života. Umesto toga, probajte da jasno vidite realnost i pustite da bude kako jeste, uz znanje da možete da podnesete šta god novo da se pojavi. Prihvatanje primenite i na druge ljude, uz znanje da oni najbolje znaju šta je ispravno za njih.

  • Povezanost. To znači da se osećate povezano sa svim živim bićima i prirodom i da ste deo veće celine. Možete da razmišljate i da se osećate zahvalno na životu, hrani, lepoti i zaštiti koju nam je priroda dala. Sva živa bića žele da se osećaju srećno i sigurno i da izbegnu patnju.  Možete se osećati povezano po sličnosti potreba i iskustava.

  • Nezadržavanje stvari. Sa znanjem da život stalno teče, ne pokušavajte da se držite za stvari, ljude ili iskustva. Pokušavanje da se stvari zadrže pod kontrolom dolazi iz straha, a njegova osnova je patnja. Naučite kako da budete na talasu života, prateći njegov ritam i imajte poverenja u svoju sposobnost da se prilagodite. Imajte na umu da, kada se jedna vrata zatvore, druga se otvore.

  • Mir i staloženost. Budite staloženi, bez velikih promena u stavu u životnim usponima i padovima. Znajte da je život ciklus i da ne možete da vidite celu sliku ni u jednom pojedinačnom trenutku. Kada stvari ne idu onako kako ste želeli, ostanite uz svoju viziju i vrednosti. Idite kroz život ispunjenog srca i izgradite stav prema sebi i drugima koji ne povređuje i nije nasilan.

  • Saosećanje. Prema sebi i drugima budite nežni, ljubazni i strpljivi. Umesto procenjivanja i osuđivanja, otvorite svoje srce, slušajte i pokušajte da razumete svoja iskustva i iskustva drugih ljudi. Dozvolite sebi da osetite patnju drugih ljudi. Volite ljude ne zbog onoga što bi oni mogli da vam daju ili zato što vam treba nešto od njih, već zato što osećate povezanost i empatiju sa njihovim iskustvima.

Kada imate ove koncepte u vidu, možete početi da uvodite punu svesnost u svoj život. To možete da radite kroz namerno usmeravnje pažnje na vaše disanje i čula više puta tokom dana, možete da budete u stanju pune svesnosti i da šetate po prirodi ili da počnete sa jednostavnom vežbom meditacije. Možete da usmerite svoju pažnju na udah i izdah vazduha, da primetite trajanje, kvalitet i osećaje koji se javljaju dok udišete i izdišete vazduh, bez potrebe da kontrolišete ili menjate disanje na bilo koji način. Možete početi da budete svesni perioda u toku dana kada radite stvari „bez razmišljanja“ i automatizovano, kada su vaša razmišljanja opterećena planovima i brigama tako da i ne primetite šta osećate u sebi u tom trenutku ili šta se dešava oko vas.

Razvijanjem dela uma koji posmatra vaša dnevna iskustva, primetite svoje automatizovane navike i polako usmerite pažnju na sadašnji trenutak. To je početak razvoja pune svesnosti koja će vam pomoći da usmeravate promene i stres u vašem životu. Ekart Tol je rekao: „Uvek recite „da“ sadašnjem trenutku. Prepustite se tome šta se dešava u sadašnjem trenutku. Recite „da“ životu i videćete kako život iznenada počinje da radi za, a ne protiv vas.“

Autor: Melani GrinbergIzvor: Psychology TodayPrevod i adaptacija: Bojana Škorić, Temenos centar

Poslednji tekstovi