NaslovnaLekariSaveti lekaraSta je magnetno rezonantna spektroskopija i kako izgleda sam pregled?

Sta je magnetno rezonantna spektroskopija i kako izgleda sam pregled?

Magnetno rezonantna spektroskopija je neinvazivna metoda, koja omogućava da se in vivo stekne uvid u metabolizam normalnih i patoloških struktura u mozgu, bez potrebe izvođenja hirurške punkcije u cilju pribavljanja tkiva za patohistološku analizu. Pregled je potpuno istovetan sa MR pregledom endokranijuma, ali se umesto MR slike na osnovu postavljenog voksela, odnosno male kockice dobija grafički prikazan spektar vrednosti distribucije čitave serije različitih metabolita na dvoosovinskom grafiku, tj. u x i y osi, i to na taj način da se meri intenzitet signala različitih metabolita na različitim pozicijama na kojima oni rezonuju, izraženo u delovima na milion.

Na čemu zapravo počiva MR spektroskopija i kako dobijamo signal metabolita?
Osnovni principi magnetno rezonantne spektroskopije počivaju na osobinama atoma da distribucija elektrona u njihovim jegrima u jakom magnetnom polju, popput onog u uređajima za magnetnu rezonancu, rezonuje na različitim frekvencijama u zavisnosti od njihovih veza u drugačijim jedinjenjima. MR spektroskopija može biti zasnovana na jezgrima brojnih elemenata, poput ugljenika ili fosfora, ali se u kliničkoj praksi praktično koristi samo protonska MR spektroskopija, zasnovana na atomu vodonika. Ona nam omogućava da izdvojimo bitne metabolite, poput N-acetil aspartata, koji je jedna od glavnih aminokiselina u mozgu i smatra se markerom životnosti neurona, pošto se nalazi gotovo isključuivo u njima, potom kreatina, koji predstavlja marker održanog energetskog metabolizma mozga, i recimo holin, koji je marker integriteta ćelijskog zida. Njihova pravilna i ravnomerna distribucija, kao i međusobni odnosi, koji zavise pre svega od starosti pacijenta, ali i od mesta u moždanoj masi na koji postavimo voksel, može ukazati na očuvan fiziološki metabolizam mozga.
Kakve metode protonske MR spektroskopije postoje u kliničkoj praksi?
Protonska magnetno rezonantna spektroskopija može biti jednovokselska, pri čemu se tokom svakog snimanja postavlja po jedan voksel, odnosno mala kockica u željenu regiju od interesa, bilo u naizgled zdravo moždano tkivo ili u MR snimanjem uočenu patološku promenu, unutar koje se vrši merenje, ili multivokselska MR spektroskopija, u kojoj je čitava mreža voksela postavlja preko regije od interesa i snimanje se vrši istovremeno, a svaki pojedinačni voksel se posebno analizira. Multivokselska spektroskopija omogućava i da se vrednosti svih posmatranih metabolita i njihovi međusobni odnosi prikažu na kolor kodiranim mapama superponiranim na MR slike mozga, u sklopu tzv. imidžinga hemijskog pomeraja.
Kako se MR spektroskopija primenjuje u kliničkoj praksi?
Zahvaljujući činjenici da MR spektroskopija može detektovati ne samo normalno prisutne metabolite, čija se vrednost menja u patološkim procesima u mozgu, već i metabolite koji se pojavljuju samo u patološkim procesima, ova metoda ima široku primenu u različitim kliničkim indikacijama, počev od diferencijacije stepena malignosti tumora mozga glijalnog porekla, diferencijaciji primarnih od metastatskih tumora, u inače morfološki vrlo problematičnom razlikovanju efekata radioterapije od recidiva tumora, razlikovanju moždane ishemije i infarkta od infekcije, u brojnim bolestima bele moždane mase i neurodegenerativnim bolestima, poput npr. Alchajmerove bolesti , kao i u metaboličkim bolestima koje utiču na zdravo moždano tkivo. Zbog svog potencijala da pribavi ne samo kvalitativne, već i kvantitativne informacije o molekularnim strukturama unutar mozga, danas se MR spektroskopija smatra delom molekularnog imidžinga, a uz brojne druge nove i napredne metode u dijagnostičkom MR imidžingu, čini redovan deo multiparametrijskog MR imidžinga mozga.
Da li postoje ikakve štetne posledice po pacijenta tokom izvođenja MR spektroskopije?
Ne, ne postoje. MR spektroskopija je potpuno neinvazivna metoda, koja omogućava biohemijsku analizu moždanog tkiva bez invazivne hirurške intervencije u cilju uzimanja uzorka tkiva, a s obzirom da počiva na principima magnetne rezonance, ne postoji čak ni rentgensko zračenje.
Specijalna bolnica iz neurologije Affidea, Beograd
Kneginje Zorke 25  – Vračar (blizu trga Slavija) Beograd
Tel:  011 400 9 100
www.affidea.rs

Poslednji tekstovi