NaslovnaLekariSaveti lekaraSrčana insuficijencija - Popuštanje srca

Srčana insuficijencija – Popuštanje srca

Do hroničnog popuštanja srca najčešće dovode:
– visok krvni pritisak,
– ateroskleroza srčanih (koronarnih) arterija,
– upala srčanog mišića (miokarditis),
– oštećenje srčnog mišića zbog raznih uzroka (kardiomiopatije),
– urođene i stečene bolesti srčanih zalistaka.
Ove bolesti smanjuju pumpnu funkciju srca. Srce nije sposobno da iz malog krvotoka(plućna cirkulacija) iscrpe svu krv, ili nije u mogućnosti da primljenu krv plasira u sistemsku cirkulaciju (arterije tela). Usled toga je prokrvljenost tela slaba, što se odražava brojnim promenama na perifernoj cirkulaciji i vitalnim organima. Organizam pokušava da popravi opskrbljenost kiseonikom na nekoliko načina. Pojača se lučenje hormona i aktivira vegetativni (simpatički) nervni sistem. Ubrza se srčani rad, prošire srčane šupljine, zadeblja srčani mišić. Zbog izmenjene cirkulacije na nivou bubrega smanji se izlučivanje vode i soli, što poveća količinu cirkulišuće tečnosti.
Ovi mehanizmi u početku imaju efekta jer povećaju izbacivanje krvi iz srca . Međutim,to dovodi do još većeg opterećenja srca. Tako ovi mehanizmi ustvari na dugi rok još više oslabljuju srce i povećavaju smrtnost.

Popuštanje srca je jedino stanje među kardiovaskularnim poremećajima čija učestalost u razvijenim zemljama raste. Razlog je u sve većoj starosti populacije i uspešnom lečenju ishemijskih bolesti srca – na prvom mestu infarkta miokarda što za posledicu ima hronično oštećenje srčanog mišića i popuštanje srca.

Najznačajniji simptomi popuštanja srca su :
– osećaj nedostatka vazduha, teško disanje , gušenje (dispneja), kašalj. Ove tegobe nastaju zbog nagomilavanja vode u plućima. U početku se bolesnik umara samo pri fizičkom naporu. Kako popuštanje srca napreduje zamaranje i gušenje se pojavi pri hodu po ravnom, a kasnije pri bilo kom pokretu čak pri govoru i jelu a u poslednjem stadijumu gušenje je prisutno i u mirovanju. U plućnom krvotoku zastaje krv nakuplja se tečnost u plućnom tkivu zbog čega je posebno otežano disanje u ležećem položaju. Disanje se olakša u sedećem položaju. Najteža forma je plućni edem koji bolesnika životno ugrožava i često je uzrok smrti ovih bolesnika
– bolovi u grudnom košu, osećaj ubrzanog i/ili nepravilnog rada srca, su posledica nedovoljne ishranjenosti srčanog mišića i proširenja srčanih šupllina odnosno zadebljanja srčanog mišića.
– Omaglica, vrtoglavica, slabost ili čak nesvestica nastaju zbog oslabljene moždane cirkulacije i nedovoljne zasićenosti krvi kiseonikom
-Otoci. Zbog nagomilavanja tečnosti u drugim tkivima dolazii do otoka nogu, trbuha, unutrašnjih organa . Žile na vratu nabreknu, prošire se vene u trbuhu što ima za posledicu slab apetit, mučninu, i sklonost razvoju čira na želucu i dvanestopalačnom crevu. Zbog otoka jetre pojave se bolovi pod desnim rebarnim lukom.
– Modra boja lica usana ušiju i prstiju nastaje kao posledica prevelike količine ugljendioksida u krvi i smanjenog istiskivanja krvi iz srca (snižen minutni volumen).
Lečenje ima za cilj da odstrani tegobe da poboljša kvalitet života bolesnika i smanji smrtnost. Koriste se brojni lekovi u zavisnosti od uzroka i težine bolesti.
Najčešće se koriste diuretici (lekovi za izbacivanje vode i soli) ACE inhibitori (deluju tako što prošire krvne sudove i rasterete srčanu cirkulaciju), blokatori beta receprtora (uspore srčanu frekvenciju snize krvni pritisak), glikozidi digitalisa (pojačaju snagu srca, uspore srčanu aktivnost). Najznačajniji su ACE inhibitori i beta blokatori jer pored otklanjanja tegoba značajno produžuju život bolesnika i smanjuju smrtnost od srčanog popuštanja. Njima se u novije vreme pridružuju i lekovi iz grupe sartana. Ove lekove na žalost ne upotrebljavaju mnogi bolesnici jer sa novim saznanjima u terapiji srčanog popuštanja nisu upoznati pojedini lekari ili ih iz konzervativnih razloga ne koriste.

Način života i ishrane je za bolesnike sa popuštanjem srca veoma značajan. Neophodno je da bolesnici smanje telesnu težinu, ako su gojazni i da izbegavaju slanu i masnu hranu. Alkohol i pušenje se potpuno zabranjuju. Kada lečimo bolesnike sa srčanom insuficijencijom ne želimo da oni budu nepokretni invalidi već da imaju što kvalitetniji život. U tom smislu zavisno od težine bolesti preporučuje im se redovna, njihovom stanju primerena fizička aktivnost. Redovno i precizno uzimanje propisane terapije od najveće je važnosti. Veliku opasnost za ove bolesnike predstavljaju infekcije. Stoga je neophodno adekvatno i pravovremeno lečenje svake infekcije.
Bolesnici koji imaju oštećenu cirkulaciju kroz srčane krvne sudove odlično reaguju na terapiju lekovima koji se koriste u lečenju ishemijske bolesti srca, kao i na hirurške i nehirurške intervencije koji poboljšavaju prokrvljenost srca. Ukoliko postoji teži poremećaj ritma srca treba primeniti antiaritmike ili ugraditi veštački vodič ritma – pace maker sa defibrilatorom.

Šta možemo učiniti da sprečimo oštećenje srca?
– Voditi zdrav život sa pravilnom ishranom i dosta fizičke aktivnosti
– Održavati idealnu telesnu težinu
– Izbegavati štetne navike (duvan, alkohol)
– Regulisati krvni pritisak
– Regulisati nivo šećera u krvi
– Pratiti nivo masnoća u krvi i ako dijeta nije dovoljna koristiti lekove
– Ukoliko se srčana insuficijencija ipak razvije redovno uzimati lekove

 

Napisao
Dr Zoran Joksimović

Poslednji tekstovi