NaslovnaLekariSaveti lekaraKontrolišite holesterol da sačuvate srce

Kontrolišite holesterol da sačuvate srce

Masnoće u krvnim sudovima mogu da dovedu do infarkta. Kod povišenih vrednosti LDL najčešće nema nikakvih simptoma, pa se posledice kasno ustanove

Povišen holesterol u krvi ozbiljno narušava zdravlje i jedan je od najčešćih uzročnika kardiovaskularnih tegoba. Međutim, on može da bude loš i dobar. Šta tačno holesterol predstavlja objašnjava za Novosti, dr Ivica Jeremić iz Instituta za reumatologiju:

– Holesterol je masna materija i sastavni deo ćelijskih membrana. Sintetiše hormone nadbubrežne žlezde i polne poput estrogena i testosterona, kao i žučne soli koje su neophodne za varenje masti. Manjim delom se unosi hranom, a primarno se stvara u jetri. Loše LDL čestice se šire krvotokom kroz organizam, a neiskorišćene vraćaju nazad i koriste za stvaranje žuči. Problem nastaje kada je jetra opterećena lošim holesterolom, pa nije u stanju da ga eliminiše ili LDL stiže izmenjen zbog oksidacije i jetra ne može da ga prepozna i preuzme. Tada se taloži u krvnim sudovima.

Kao posledica javlja se ateroskleroza?

– Ateroskleroza je taloženje masnih materija u zidu krvnog suda, što je praćeno zapaljenjem i sužavanjem, posledice su smanjenje protoka krvi, tromboza, a može da dovede i do infarkta srca i moždanog udara. Imajući u vidu da je to najčešći uzrok smrtnosti, eliminisanje lošeg holesterola je primarni zadatak.

Holesterol može da bude i dobar?

– Osim LDL, tu su i HDL čestice, koje zapravo uklanjaju holesterol iz perifernih tkiva i krvnih sudova, transportuju ga do jetre i tako smanjuju rizik od nastanka ateroskleroze. Zbog svega što rade, zovu ih dobrim holesterolom. Laboratorijskom analizom krvi ustanovljava se vrednost LDL i HDL, tako može da se smanji rizik od nastanka kardiovaskularnih bolesti. Međutim, problem je što osobe kod kojih je LDL povećan, najčešće nemaju nikakve simptome, pa se kasno javljaju lekaru.

Zar nikada nema pratećih simptoma?

– Veoma retko i to kod pacijenata sa izrazito visokim vrednostima holesterola. Oni na unutrašnjim uglovima očnih kapaka mogu da imaju ksantelazme, žućkaste promene koje podsećaju na vosak sveće. Slične pojave ponekad se javljaju i na laktovima, kolenima, nadlanicama, a sadrže nataloženi holesterol. Zato je vrlo bitno da svaka osoba starija od 20 godina proveri nivo holesterola. Ako su vrednosti granične onda jednom godišnje, a ako su normalne, jednom u tri godine.

Žumance, meso, margarin, slatkiši…

Loše izbalansirana hrana glavni je uzrok porasta lošeg holesterola. Nedovoljno konzumiranje voća i povrća, a previše hrane životinjskog porekla, koja sadrži visoke koncentracije zasićenih masti, vremenom dovodi do poremećaja u organizmu. Da se to ne bi dogodilo, pre svega bi trebalo da izbegavate žumance, masna mesa, kožu živine i punomasne mlečne proizvode. Naravno i mesne prerađevine poput paštete, salame, kobasice, viršle, sve iznutrice, kavijar, puter, majonez… Unos takozvanih trans masti, koje se najviše nalaze u margarinu, čak i onima koji su dijetalni, posebno je opasan. One se nalaze i u brojnim industrijskim slatkišima, naročito u keksu.

Genetika…

Do povišene koncentracije LDL mogu da dovedu i genetski poremećaji. Nekada je to veoma izraženo, pa mnogi članovi familije mogu u ranim godinama da obole od kardiovaskularnih bolesti. Gojaznost je takođe važan faktor rizika, kao i dijabetes i problemi u radu štitne žlezde.

Maslinovo ulje i seme lana…

Od ulja se preporučuje maslinovo i od kikirikija, dok bi suncokretovo trebalo izbegavati. Na trpezi se najmanje tri puta nedeljno preporučuje riba, kao izvor omega 3 masnih kiselina, koje značajno utiču na vrednosti holesterola i povoljno deluju na krvne sudove. Seme lana je bogato zdravim masnim kiselinama, kao i koštunjavo voće, ali pošto goji, važno je da se uzima u manjim količinama.

Izvor: Novosti.rs, Z. O. Joksović

Poslednji tekstovi