NaslovnaVežbeTerapijske vežbeAstma - preporuke za vežbanje

Astma – preporuke za vežbanje

Astma je hronično upalno oboljenje disajnih puteva osetljivih na veliki broj stranih agenasa. Oni dovode do naglog razvoja u principu reverzibilne obstrukcije donjih disajnih puteva izazivajući akutni asmatički napad.

Nastaje usled:

– Stezanja glatkog mišića oko disajnih puteva;

– oticanja ćelija sluznice ili povećanog lučenja sluzi.

– može biti izazvana alergijskom reakcijom, vežbanjem, infekcijama, stresom ili drugim nadražujućim faktorima iz okoline kao što mogu biti: polen, dim cigareta, zagađenje vazduha.

Astma predstavlja najčešći respiratorni poremećaj koji pogađa i odrasle i decu. Približno 80% astmatičara doživljava napade astme tokom vežbanja (astma izazvana vežbanjem ili EIA) ali simptomi nisu opasni po život. Težina napada povezana je i sa intenzitetom vežbanja i potrebama za vazduhom, kao i sa ekološkim uslovima. Udisanje hladnog, suvog vazduha može da prouzrokuje veću opstrukciju nego udisanje toplog, vlažnog vazduha. Nije u poptunosti jasno šta tačno uzrokuje EIA, ali se veruje da se EIA izaziva kada disajni putevi postanu suvi i kada se vlaga iz vazduha apsorbuje dok ono prolazi kroz nos do donjeg dela pluća. Iako astma nije razlog koji sprečava osobu da vežba, astmatičari treba da zajedno sa svojim lekarom naprave odgovarajući program vežbanja.

Većina osoba koje imaju kontrolisanu astmu imaće koristi od redovnog vežbanja. Vežbanje može omogućiti ovim osobama obavljanje svakodnevnih aktivnosti sa manjim gubljenjem daha i ređim napadima astme. Nekoliko studije je pokazalo da redovno vežbanje može čak i da smanji broj i težinu napada astme izazvanih vežbanjem.

Smernice za vežbanje

  • pre početka programa vežbanja, astmatičari moraju da imaju plan za lekove / lečenje radi sprečavanja napada EIA;

  • uvek sa sobom moraju nositi inhalator za bronhodilataciju i treba im naložiti da ga upotrebe čim se pojavi prvi znak šištanja u plućima;

  • u početku kao i sa ostalim kategorijama početnika intenzitet vežbanja držati na niskom nivou i postepeno ga povećavati tokom vremena jer je intenzitet direktno povezan sa težinom i učestalošću EIA;

  • ukoliko se pojave simptomi astme, smanjiti ili u gorim slučajevima prestati sa vežbanjem;

  • upotreba inhalatora nekoliko minuta pre vežbanja može da smanji mogućnost napada EIA;

  • poželjno je da astmatičari pre vežbanja popiju dosta tečnosti pre i u toku vežbanja;

  • poželjno je da astmatičari imaju duže periode zagrevanja i hlađenja;

  • osobe sa disajnim poremećajima često će doživeti više simptoma respiratornih problema kada vežbaju u vani (visoka ili niska temperatura, prisustvo polena, alergeni iz vazduha, zagađenost vazduha) i na sve ove činioce treba obratiti pažnju kada se krene sa vežbanjem;

  • potrebno je da tokom vežbanja ove osobe pažljivo prati njihov lekar;

  • poželjno je da vežbaju samo stabilni astmatičari;

  • ukoliko lekovi ne mogu da ublaže astmatični napad, treba aktivirati sistem za vanredne situacije.

Preporuke za vežbanje

Preporučene vežbe astmatičarima su dinamičko vežbanje, hodanje, vožnja bicikla i plivanje. Plivanje može da bude posebno od koristi zbog toga što omogućava astmatičarima da udišu vlažan vazduh iznad površine vode. U skladu sa fizičkim sposobnostima i na osnovu ciljeva treba podesiti i odgovarajući intenzitet vežbanja koji svakako na početku treba biti veoma nizak kako bi mogli na adekvatan način da pratite svoje stanje tokom vežbi. Poželjno je vežbati tri do četiri puta nedeljno, osobe sa niskim funkcionalnim kapacitetom, ili oni koji gube dah tokom dužeg vežbanja mogu da imaju koristi od vežbanja sa prekidima (dva puta po deset minuta). Zagrevanje i hlađenje je poželjno da traju duže i to najmanje po 10 minuta po bloku vežbi, a celokupno trajanje jednog bloka postepeno povećavati od 20 do 45 minuta.

Izvor: sport-pokret.com

 

Poslednji tekstovi